Razvojna agencija grada Prijedora – PREDA bila je domaćin drugog partnerskog sastanka projekta Danube4Rural.com, koji se realizuje u okviru Interreg Danube Region Programme, a održan je u periodu od 30. marta do 1. aprila 2026. godine u Prijedoru.

Projekt okuplja partnere iz više zemalja Dunavske regije – Slovenije, Austrije, Srbije, Crne Gore, Hrvatske, Mađarske, Rumunije, Bugarske, Slovačke  i Bosne i Hercegovine – s ciljem razvoja zajedničkih politika i rješenja za odgovor na izazove depopulacije kroz privlačenje radnika na daljinu u ruralna područja.

Tokom dva radna dana u prostorijama PREDA-e, partneri su razmijenili iskustva, analizirali napredak projekta i zajednički radili na definisanju narednih koraka, s posebnim fokusom na pilot aktivnosti i razvoj konkretnih rješenja za ruralne zajednice .

U fokusu sastanka bio je razvoj politika za privlačenje radnika na daljinu u ruralne sredine, kroz tri ključne oblasti:

• unapređenje kvaliteta života, 
• razvoj finansijskih podsticaja, 
• unapređenje regulatornog okvira. 

Poseban segment sastanka odnosio se na razmatranje rezultata međunarodnog istraživanja, koji su poslužili kao osnova za dalji razvoj politika i mjera. Rezultati istraživanja ukazuju na ključne faktore koji utiču na privlačenje radnika na daljinu, te predstavljaju osnov za definisanje mjera prilagođenih potrebama ruralnih zajednica.

Pored analitičkog dijela, sastanak je bio usmjeren i na zajedničko kreiranje rješenja koja će biti testirana u pilot područjima, kroz razvoj finansijskih i poreskih podsticaja te unapređenje okvira za život i rad u ruralnim zajednicama. Poseban fokus bio je na definisanju i daljem razvoju mjera koje će kroz pilot aktivnosti biti testirane u partnerskim zemljama, s ciljem stvaranja povoljnog okruženja za privlačenje radnika na daljinu i jačanje kapaciteta ruralnih zajednica.

Završnog dana organizovana je terenska posjeta lokalnoj zajednici Jelićka i Udruženju mladih „Mladi Timar“, gdje su partneri imali priliku da se direktno upoznaju sa primjerima dobrih praksi i konkretnim inicijativama u oblasti razvoja zajednice i unapređenja kvaliteta života. 

Sastanak u Prijedoru još jednom je potvrdio značaj transnacionalne saradnje u razvoju održivih i konkretnih rješenja, ali i postavio jasne temelje za narednu fazu projekta, u kojoj će razvijene mjere biti testirane u pilot područjima širom Dunavske regije. Projekat Danube4Rural.com implementira se u periodu od 1. aprila 2025. do 30. septembra 2027. godine (30 mjeseci), tokom kojeg će partnerske organizacije zajednički raditi na razvoju i testiranju politika usmjerenih na jačanje ruralnih zajednica.

Za više informacija o projektu Danube4Rural.com, posjetite zvaničnu stranicu projekta: https://interreg-danube.eu/projects/danube4ruralcom

9. februara 2026. u Razvojnoj agenciji grada Prijedora „PREDA“, u organizaciji NBS4RESILIENCE projekta, održano je stručno predavanje na temu „Rješenja zasnovana na prirodi kao integrisani odgovor na klimatske i ekološke rizike“, u sklopu sastanka Savjeta za zaštitu životne sredine grada Prijedora. 

Kroz uvodno predavanje prof. dr Mirjana Kapović Solomun je predstavila prirodne i geografske karakteristike Prijedora, ključni klimatske i ekološke rizike s kojima se grad sve češće suočava usljed klimatskih promjena, ponašanja stanovništva ili neminovnih prirodnih procesa. 

Prof. dr Marijana Kapović Solomun je redovni profesor Šumarskog fakulteta, ekspert za ekologiju, degradaciju zemljišta i održivo upravljanje prirodnim resursima. Jedna je od  najnagrađivanijih naučnih istraživača Bosne i Hercegovine, a posebno se bavi temom primjene „rješenja zasnovanih na prirodi“ u suočavanju sa klimatskim i ekološkim izazovima. Učestvovala je u izradi brojnih nacionalnih i međunarodnih studija na ovu temu.

Tokom predavanja učesnici su detaljno upoznati sa pojmom NBS (Nature-Based Solutions –  rješenja zasnovana na prirodi). Iako se termin može činiti potpuno novim ili nedovoljno poznatim,  riječ je o pristupima koji se odavno primjenjuju, ali su u savremenoj praksi često potisnuti konvencionalnim, tehničkim rješenjima. Razlog leži u činjenici da je za vidljivost efekata NBS pristupa potrebno vrijeme, ali su njegove koristi višestruke – kako za prirodu tako i za društvo u cjelini.

Kroz konkretne primjere, istaknuto je da su uređenja pejsaža, stvaranje zelenih tampon zona u gradovima, obnova močvarnih područja ili plavnih površina oko rijeka, te plansko pošumljavanje pažljivo odabranim vrstama, samo neka od rješenja koje možemo sprovesti u simbiozi s prirodom u cilju ublažavanja posljedica klimatskih promjena, prirodnih katastrofa ili šteta nastalih ljudskim djelovanjem.

Drugi dio događaja bio je posvećen grupnom radu prema metodologiji Project in a day. Učesnici su, kroz tri tematske oblasti: poplave, požari, zagađenje vazduha, radili na identifikaciji glavnih izazova, predložili konkretna rješenja zasnovana na prirodi (NBS), odredili ključne aktere i definisali korake potrebne za realizaciju.

Među predloženim mjerama istaknuti su razvoj zelene infrastrukture u urbanim zonama, obnova prirodnih poplavnih ravni i vegetacijskih pojaseva uz vodotoke, pošumljavanje i primjena savremenih tehnologija u prevenciji šumskih požara. Poseban akcenat stavljen je na potrebu integrisanja NBS u prostorne i sektorske planove, kao i na jačanje institucionalne saradnje, jer rješenja zasnovana na prirodi predstavljaju dugoročno održiv odgovor koji istovremeno doprinosi zaštiti životne sredine i kvalitetu života građana.

Učesnici su naglasili da se grad Prijedor suočava sa sve izraženijim posljedicama klimatskih promjena, uključujući poplave, suše, zagađenje vazduha i ubrzanu urbanizaciju, te da rješenja zasnovana na prirodi predstavljaju dugoročno održiv odgovor koji istovremeno doprinosi zaštiti životne sredine i kvalitetu života građana.

Predavanju su prisustvovali članovi Savjeta za zaštitu životne sredine grada Prijedora i predstavnici nekoliko Interreg projekta koje implementira Razvojna agencija PREDA, a čiji je fokus interesovanja konkretno povezan sa temom ekologije, energetske efikasnosti i zelene ekonomije.

Zaključeno je da rezultati radionice predstavljaju solidnu osnovu za dalju razradu konkretnih planova i pilot aktivnosti. Jedan od njih „Prevencija požara u zaštićenom području“ biće realizovan kao predviđena aktivnost u sklopu NBS4RESILIENCE projekta. 

Razvojna agencija grada Prijedora „PREDA“ vodeći je partner NBS4RESILIENCE projekta koji pripada Jadransko-jonskom programu internacionalne saradnje (Interreg IPA ADRION). U projektu učestvuje 9 partnerskih organizacija iz Italije, Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Sjeverne Makedonije, Grčke, te Republike San Marino kao pridruženog člana. Grad Prijedor i Institut za cirkularnu ekonomiju (I.C.E. Zagreb) strateški su partneri projekta.

Više o projektu i NBS pogledajte: https://nbs4resilience.interreg-ipa-adrion.eu/  i https://razvojnaagencija.predaprijedor.com/priroda-kao-saveznik-za-klimatski-otporniji-region/

Projekat sufinansira Evropska unija kroz Interreg IPA-ADRION program.

Priroda je izvor znanja koji nam može pokazati put ka inovativnim rješenjima za otporniju i zdraviju životnu sredinu. Na ovom konceptu su bazirana rješenja zasnovana na prirodi (eng. Nature Based Solutions -NBS), koje je zvanično definisala Međunarodna unija za očuvanje prirode (IUCN):

„Rješenja zasnovana na prirodi su akcije za zaštitu, održivo upravljanje i obnovu prirodnih ili modificiranih ekosistema koje efikasno i adaptivno rješavaju društvene izazove, a istovremeno pružaju koristi ljudskoj dobrobiti i biodiverzitetu.“

To su strategije koje koriste prirodne procese i ekosisteme za rješavanje društvenih izazova kao što su klimatske promjene, gubitak biodiverziteta, nedostatak vode, te rizik od katastrofa, kroz zaštitu, održivo upravljanje i obnovu ekosistema u korist društva.

Koje mogućnosti nude rješenja zasnovana na prirodi? 

• Ublažavanje klimatskih promjena: ublažavanje efekta zagrijavanja i uticaja toplotnih ostrva, smanjenje emisija gasova staklene bašte;

• Povećanje otpornosti na nepogode: poplave, erozije i klizišta, suše, toplotne talase i oluje; 

• Očuvanje i unaprjeđenje biodiverziteta: zaštita, očuvanje i obnavljanje staništa radi održavanja raznovrsnosti vrsta, kao i stvaranje novih ekosistema;

• Upravljanje vodama: poboljšanje kvaliteta vode, regulacija protoka i smanjenje erozije putem sistema močvara, obalnih tampon zona, zelene infrastrukture, biokanala i kišnih vrtova;

 • Poboljšani životni uslovi: obezbjeđivanje rekreacijskog prostora, čist vazduh, kvalitetna voda, smanjen nivo buke, koristi za fizičko i mentalno zdravlje, itd. 

Kako se primjeri rješenja zasnovanih na prirodi (NBS) primjenjuju u različitim ekosistemima? 

Prema sistemima na kojima se provode, rješenja zasnovana na prirodi mogu se  podijeliti u četiri grupe:

1. ŠUME 

– Pošumljavanje: sadnja drveća radi obnove degradiranih područja, vezivanje CO2, zaštita zemljišta; 

– Urbane šume: formiranje urbanih šuma prvenstveno radi ublažavanja toplotnog efekta u urbanom   
   okruženju i poboljšanja kvaliteta vazduha;

– Agrošumarstvo: integracija drveća u poljoprivredne površine radi unaprijeđenja biodiverziteta i 
   ublažavanja toplotnog efekta.  

• MOČVARNA PODRUČJA I OBALE 

– Obale: zaštita obala od oluja, poplava i erozije; 

– Močvarna područja: stabilizacija obala, zaštita od poplava i obezbjeđivanje staništa za vodeni svijet, 
  zaštita i promocija biodiverziteta; 

– Obnova poplavljenih područja: ponovno povezivanje rijeka sa poplavnim područjima, poboljšanje 
  kvaliteta vode, upravljanje vodama, zaštita zemljišta.  

1. PAŠNJACI I POLJOPRIVREDNA ZEMLJIŠTA 

– Održive ispaše: održavanje plodnosti tla, zaštita tla i sprječavanje dezertifikacije;  

– Pokrovni usjevi i zaštitne zone: smanjenje procesa erozije i gubitka hranjivih materija, kao i 
  poboljšanje sastava zemljišta;   

– Zeleni koridori: olakšavanje kretanja životinja kroz fragmentirane pejzaže, štiteći i unaprjeđujući 
  biodiverzitet 

• URBANA SREDINA  
• Parkovi i javni vrtovi: zaštita i unaprjeđenje biodiverziteta, poboljšanje kvaliteta života. 

Da li se rješenja zasnovana na prirodi realizuju na lokalnom nivou? 

Radeći s prirodom, a ne protiv nje, mogu se razviti i implementirati razni održivi sistemi koji povećavaju otpornost  na nepogode koje se sve češće dešavaju u regionu. Jadransko- jonski region, koji se zagrijava brže od svjetskog prosjeka, posebno je osjetljiv na klimatske promjene.

S ciljem pronalaženje odgovora na složene izazove koje donose različiti negativni klimatski događaji realizuje se projekat„Klimatska otpornost zasnovana na prirodnim rješenjima – NBS4RESILIENCE“ sa tri osnovna cilja:  podrška zelenijem i klimatski otpornijem Jadransko-jonskom regionu, testiranje i primjena prirodnih rješenja (NBS) za otpornu klimatsku tranziciju i prenošenje rješenja projekta NBS4RESILIENCE u standarde, politike i sisteme upravljanja. Devet organizacije iz sedam zemalja Jandransko-jonskog regiona (Hrvatska, Slovenija, Crna Gora, Bosna i Hercegovina, Italija, Sjeverna Makedonija i Grčka), učestvuje u projektu, dok je vodeći partner Razvojna agencija PREDA. 

Projekat „Klimatska otpornost zasnovana na prirodnim rješenjima – NBS4RESILIENCE“ sufinansiran je sredstvima Evropske unije kroz program Interreg IPA ADRION.

Više informacija o NBS4RESILIENCE projektu pronađite na:  https://nbs4resilience.interreg-ipa-adrion.eu/

U okviru projekta ENERGIE (Interreg Greece–Italy), koji koordinira ARTI Puglia, objavljen je Javni poziv za odabir 9 mladih profesionalaca (Call for Talents) do 35 godina starosti.

Poziv je namijenjen mladim profesionalcima iz zemalja EU i van EU, sa znanjima i vještinama iz, iz različitih oblasti – uključujući urbanu regeneraciju, održivost, inovacije i društveni uticaj – koji će raditi na konkretnim izazovima u tri pilot područja: Brindisi i Matera (Italija) te Aigialeia (Zapadna Grčka). 

ŠTA POZIV NUDI?

Odabrani kandidati imaće priliku da rade u međunarodnom i multidisciplinarnom okruženju, sa snažnim fokusom na co-design i saradnju sa lokalnim zajednicama.

Svaki angažman uključuje honorar u iznosu od 25.000 € + PDV, a aktivnosti će trajati do završetka projekta u maju 2027. godine.

PILOT PODRUČJA I TEMATSKI FOKUS

Rad će se odvijati u tri pilot područja koja funkcionišu kao „živi laboratoriji“ za testiranje inovativnih rješenja:

1. Brindisi (Italija) – regeneracija bivšeg lučkog prostora Molo Catene u simbolično mjesto inovacija, održivosti i obnovljivih izvora energije
2. Matera (Italija) – povezivanje zaštite i valorizacije UNESCO lokaliteta Sassi sa rješenjima održive mobilnosti
3. Aigialeia (Grčka) – prenamjena bivše fabrike papira u Aigiu u multifunkcionalni, energetski efikasan prostor

Kroz terenski rad, istraživanja, radionice i procese zajedničkog dizajniranja, učesnici će razvijati konkretna rješenja koja povezuju zaštitu kulturnog nasljeđa, energetsku tranziciju, cirkularnu ekonomiju, društvene inovacije i nove modele upravljanja.

ROK I PRIJAVA

Prijave se podnose online putem zvanične web stranice ARTI Puglia, najkasnije do

27. februara 2026. godine u 12:00 (CET).

Sve informacije o uslovima, kriterijumima i proceduri prijave dostupne su na:

https://www.arti.puglia.it/amm-trasparente/9-experts-energie

Predstavnici Razvojne agencije PREDA iz Prijedora održali su radni sastanak sa predstavnikom Gradske razvojne agencije CIDEA, s ciljem razmjene iskustava u implementaciji INTERREG IPA ADRION projekata u oblasti cirkularne ekonomije i zelenih inovacija.

Tokom sastanka, predstavljeni su projekti FULAR (“Shaping new paths towards FUrniture circularity”) i GREENSMES (“Enhancing SME’s modernization and green innovation and transtition towards sucessfull sustainability by transnational collaborative practices and tools”).

Razvojna agencija PREDA realizuje projekat FULAR koji ima za cilj unapređenje cirkularne ekonomije i implementaciju novih rješenja u sektoru namještaja. Transnacionalni pristup omogućiće saradnju različitih aktera i mreža, razvijajući zajednička rješenja relevantna za cijelo programsko područje sa mogućnosti prenosa i van regije projekta. Aktivnosti Projekta uključuju istraživanje percepcije malih i srednjih preduzeća i potrošača o cirkularnoj ekonomiji, analizu najboljih praksi i identifikaciju najinovativnijih i najisplativijih tehnologija. Takođe, projekat će istražiti najbolje materijale za održivu proizvodnju namještaja, koristeći lokalno drvo, sekundarne sirovine iz postprodukcije i materijale iz otpada potrošača. Kako bi podstakao razvoj inovacija, FULAR će organizovati takmičenje u cirkularnom dizajnu i međunarodne radionice o inženjerstvu materijala. Pobjednički projekti biće prototipirani i testirani, demonstrirajući primjenu inovativnih cirkularnih rješenja. Poseban fokus biće stavljen na kapitalizaciju rezultata kroz plan diseminacije i prenosivosti.

Gradska razvojna agencija CIDEA realizuje projekat GREENSMES koji će za rezultat imati jačanje konkurentnosti preduzeća u regiji na globalnom tržištu, kroz uvođenje novih ekološki poslovnih praksi, tehnologija i inovacija koje umanjuju negativne posljedice njihovog poslovanja na životnu sredinu, uz istovremeno pobošljanje poslovanja preduzeća.

Kroz projekat, preduzeća će realizovati aktivnosti poput razvoja novih proizvoda i usluga koje imaju manji negativan uticaj na životnu sredinu a istovremeno su konkurentniji na tržištu, uvođenje tehnologija u proizvodnju koje smanjuju potrošnju energije i drugih resursa, upotrebu obnovljivih izvora energije, smanjenje emisije štetnih gasova, efikasno upravljanje otpadom i drugo. Ove aktivnosti će dovesti do poboljšanja poslovanja  preduzeća kroz osvajanje novih tržišta, povećanje prihoda, optimizaciju troškova i ostvarivanje ušteda, kreiranje novih radnih mjesta i održavanje postojećih, unapređenje kvaliteta proizvoda, usluga i procesa, i/ ili uvođenje  inovativnih proizvoda ili usluga na međunarodno tržište. Ovo će se postići kroz direktan rad sa preduzećima, koji podrazumijeva identifikaciju potreba i  prilika za preduzeća za unapređenjima poslovanja kroz zelene prakse, tehnologije i inovacije, te podršku u implementaciji identifikovanih rješenja. Podrška u implementacije u okviru projekta podrazumijeva finansiranje  rada međunarodnih stručnjaka sa preduzećima u realizaciji njihovi projekata, te direktno pružanje podrške od strane lokalnih institucija i organizacija u Banjaluci.

U tu svrhu, kroz projekata, Gradska razvojna agencija  i druge organizacije za podršku preduzećima u Banjaluci će, zajedno sa  partnerima u projektu, kreirati mrežu organizacija u Jadransko-jonskoj regiji, kako bi omogućile pristup našim preduzećima međunarodnim stručnjacima i ponuđačima zelenih tehnologija i rješenja, kao i mogućnost našim stručnjacima i preduzećima da svoja rješenja ponude na inostranom tržištu. Dodatno će se raditi na unapređenju rada i kapaciteta lokalnih organizacija i institucija za podršku preduzećima za pružanje usluga podrške razvoju zelene ekonomije.

Na sastanku sa Gradskom razvojnom agencijom CIDEA razmatrane su mogućnosti zajedničkog djelovanja u budućim pozivima i projektima koji se odnose na cirkularnu ekonomiju, zelene inovacije i podršku malim i srednjim preduzećima. 

S obzirom na slične razvojne ciljeve i orijentaciju ka primjeni inovacija u praksi, obje strane izrazile su spremnost da intenziviraju saradnju i iskoriste sinergiju postojećih znanja i resursa u narednim inicijativama.

Implementacija FULAR i GREENSMES projekata i buduća saradnja sa Gradskom razvojnom agencijom CIDEA predstavljaju korake ka jačanju konkurentnosti domaće ekonomije, kreiranju održivih radnih mjesta i dubljoj regionalnoj povezanosti u IPA ADRION području.

U Poslovnom centru Prijedor, u prostorijama Razvojne agencije „PREDA“, održana je osnivačka skupština Udruženja metaloprerađivača „KLASTER METAL“ Prijedor, čime je formalizovana inicijativa za jače povezivanje i dugoročnu saradnju privrednih subjekata iz metaloprerađivačkog sektora.

Osnivačkoj skupštini prisustvovalo je ukupno 11 preduzeća iz oblasti metaloprerade i povezanih djelatnosti sa područja Grada Prijedora, i to:

Neomet Montaža d.o.o., Edna Metalworking d.o.o., Bosnamontaža a.d., Cromex d.o.o., Kolektor CCL d.o.o., Advanced Forming Bosnia d.o.o., Laz-prom d.o.o., Kozara Komercdrvo d.o.o., M&M Plastik d.o.o., SB Laser d.o.o. i Bosancar d.o.o.

Učešće ovih preduzeća daje inicijativi jasan privredni legitimitet i potvrđuje interes sektora za organizovaniji i strateški pristup razvoju.

Pored osnivača, sastanku su prisustvovali predstavnik Grada Prijedora, v.d. načelnika Odjeljenja za privredu i preduzetništvo Grada Prijedora i u svojstvu tehničke podrške, predstavnici Razvojne agencije “PREDA”.

Predstavnik Gradske uprave izrazio je spremnost za institucionalnu saradnju i podršku, uz očekivanje da klaster kroz konkretne aktivnosti potvrdi svoju namjeru za proaktivniju saradnju sa lokalnim institucijama. Direktor Razvojne agencije “PREDA” naglasio je da uloga Agencije u ovom procesu ima primarno organizaciono-tehnički karakter, uz nagovještaj određenih oblasti u kojima je moguće ostvariti značajnu saradnju u smislu obima i dinamike aktivnosti klastera, kao i interakcije u cilju ostvarivanja zajedničkih interesa. 

Skupština je rezultat razgovora iz ranijeg perioda i prepoznate potrebe da se metaloprerađivački sektor, koji ima značajno učešće u privredi Prijedora, organizuje kroz stabilan i funkcionalan oblik saradnje. Tokom sastanka istaknuto je da sektor bilježi kontinuiran rast prihoda i zaposlenosti, ali i da postoje brojni zajednički izazovi koji se efikasnije mogu rješavati kroz udruživanje, razmjenu informacija i koordinisan nastup prema institucijama, obrazovnom sistemu i razvojnim programima.

Učesnici su istakli da klaster treba funkcionisati kao profesionalna platforma za podršku članicama, sa fokusom na jačanje kooperantskih i dobavljačkih lanaca, unapređenje saradnje sa obrazovnim institucijama, razvoj kadrova i potencijalno novih proizvoda, uz zajedničko učešće u projektima, bez zadiranja u poslovnu autonomiju pojedinačnih preduzeća.

Na osnivačkoj skupštini donesena je odluka o osnivanju Udruženja metaloprerađivača „KLASTER METAL“ Prijedor, uz prethodno razmatranje i usvajanje osnivačkih akata (Odluka o osnivanju i Statut), te izabrani organi upravljanja. Za predsjednika Skupštine izabran je Milenko Kondić, predstavnik preduzeća Edna Metalworking d.o.o., dok je za predsjednika Upravnog odbora izabran Dragan Tubin, predstavnik preduzeća Kolektor CCL d.o.o.. Upravni odbor Udruženja broji sedam članova. 

Zaključeno je da je klaster otvoren za širenje članstva, te da je ovo svojevrsan poziv za priključenje i drugim privrednim subjektima iz metaloprerade i povezanih djelatnosti sa područja Prijedora i regiona, koji prepoznaju zajednički interes za saradnju, razvoj i jačanje konkurentnosti sektora. 

U narednom periodu planirana je aktivnost pripreme dokumentacije za registraciju Udruženja, čime će biti stvoreni formalno-pravni uslovi za funkcionisanje Uduženja metloprerađivača “KLASTER METAL” Prijedor.

Poseban segment završne konferencije projekta ,,Inicijativa za poboljšanje socijalno-ekonomske situacije žena kroz set specifičnih intervencija-ZAPOSLI SE” bio je posvećen predstavljanju psiholoških barijera sa kojima se žene iz ruralnih sredina suočavaju prilikom zapošljavanja, što je ostavilo  snažan otisak među učesnicima.

Ukazano je da prepreke zapošljavanju često ne leže isključivo u nedostatku kvalifikacija ili radnih mjesta, već u duboko ukorijenjenim osjećajima nesigurnosti, straha od neuspjeha, niskog samopouzdanja i dugogodišnje isključenosti sa tržišta rada. Kroz projekat je prepoznata potreba da se, uz stručno osposobljavanje, radi i na jačanju ličnih kapaciteta žena.

Predstavljanje ovog aspekta projekta pokazalo je koliko je važno integrisati psihološku i savjetodavnu podršku u programe zapošljavanja. Učesnici su se složili da upravo rad na unutrašnjim barijerama često predstavlja presudnu tačku preokreta ka aktivnom uključivanju žena u radni i društveni život.

Ovaj segment konferencije dodatno je potvrdio da održivi rezultati zapošljavanja žena zahtijevaju cjelovit pristup – onaj koji jednako prepoznaje ekonomske, socijalne i psihološke faktore.

Projekat „ZAPOSLI SE“ dio je šire inicijative EU za zapošljavanje (EU4Employment), koju finansiraju Evropska unija i Švedska, a realizuje Međunarodna organizacija rada (ILO) u Bosni i Hercegovini. Implementaciju projekta na lokalnom nivou provela je Razvojna agencija grada Prijedora „PREDA“, uz podršku partnera.

Jedan od centralnih dijelova završne konferencije projekta „ZAPOSLI SE“ bila je panel diskusija pod nazivom „Izazovi i mogućnosti zapošljavanja i samozapošljavanja žena“, tokom koje su predstavljena iskustva iz implementacije projekta, kao i konkretni efekti saradnje između korisnica, poslodavaca i institucija.

Panelisti su govorili o praktičnim izazovima zapošljavanja žena iz ruralnih područja, ali i o pozitivnim promjenama koje su ostvarene zahvaljujući stručnoj obuci, savjetodavnoj podršci i direktnom povezivanju sa tržištem rada. Posebno su istaknuta iskustva poslodavaca koji su kroz projekat dobili motivisane i osnažene radnice, kao i iskustva žena koje su po prvi put dobile priliku za stabilno zaposlenje ili su pokrenule vlastite inicijative.

Tokom diskusije naglašeno je da su fleksibilni modeli podrške, individualni pristup i razumijevanje lokalnog konteksta ključni faktori uspjeha, uz jasnu poruku da zapošljavanje žena ne predstavlja samo socijalnu mjeru, već i važan razvojni potencijal za lokalne zajednice i privredu.

Posebno interesovanje učesnika izazvala je diskusija o uticaju vještačke inteligencije na budućnost zapošljavanja i transformaciju tržišta rada. Istaknuto je da vještačka inteligencija već sada mijenja način na koji se poslovi traže i nude, ali i da će u narednom periodu značajno uticati na strukturu zanimanja, potrebne vještine i odnos između poslodavaca i radnika.Istovremeno je upozoreno da bez dodatnih ulaganja u digitalne vještine i cjeloživotno učenje postoji realan rizik od produbljivanja postojećih nejednakosti na tržištu rada.

Diskusija je zaključena porukom da je neophodno prilagođavanje politika zapošljavanja savremenim tehnološkim trendovima, kao i sistemsko uključivanje tema poput vještačke inteligencije u programe osnaživanja i zapošljavanja žena, kako bi se radna snaga pravovremeno pripremila za tržište rada budućnosti.

Završna konferencija projekta „Inicijativa za poboljšanje socijalno-ekonomske situacije žena kroz set specifičnih intervencija – ZAPOSLI SE“, održana 23.12.2025. godine u Prijedoru, uspješno je okupila veliki broj učesnika iz relevantnih institucija, lokalnih zajednica, organizacija i medija.

Učesnici konferencije imali su priliku da se detaljnije upoznaju sa ciljnom grupom projekta – ženama iz ruralnih sredina koje se suočavaju sa višestrukim barijerama pri zapošljavanju, kao i sa rezultatima i iskustvima pilot projekta realizovanog tokom prethodnih 18 mjeseci. Poseban akcenat stavljen je na specifične izazove sa kojima se ove žene susreću, ali i na potencijale koji se mogu razviti kroz ciljane mjere podrške.

Projekat „ZAPOSLI SE“ dio je šire inicijative EU za zapošljavanje (EU4Employment), koju finansiraju Evropska unija i Švedska, a realizuje Međunarodna organizacija rada (ILO) u Bosni i Hercegovini. Implementaciju projekta na lokalnom nivou provela je Razvojna agencija grada Prijedora „PREDA“, uz podršku partnera.

Konferencija je potvrdila važnost umrežavanja relevantnih aktera i razmjene znanja, te ukazala na potrebu nastavka sličnih inicijativa usmjerenih na zapošljavanje i osnaživanje žena u ruralnim sredinama.

Razvojna agencija grada Prijedora PREDA organizovala je 4. i 5. decembra 2025. godine studijsku posjetu tehnološkoj laboratoriji Panonske poslovne mreže u Sombathelyju, u okviru IAAS4DR projekta finansiranog kroz Dunavski transnacionalni program 2021–2027. Ova aktivnost bila je usmjerena na upoznavanje učesnika sa savremenim tehnološkim praksama i inovacionim pristupima koji se danas koriste u modernoj industriji i tehničkom obrazovanju, posebno kroz koncept Learning Factory, koji predstavlja spoj praktičnog rada, modela obuke i digitalnih tehnologija.

Delegaciju iz Prijedora činili su predstavnici Mašinske škole Prijedor, Elektrotehničke škole Prijedor i Gimnazije „Sveti Sava, uz učešće gradskih odjeljenja zaduženih za obrazovanje i ekonomski razvoj te organizacija koje pružaju podršku malim i srednjim preduzećima. Ovakav sastav učesnika omogućio je da se posjeta sagleda iz više perspektiva, od razvoja nastavnih programa i praktične nastave, do tehnoloških potreba lokalne privrede i mogućnosti saradnje između obrazovnih institucija i poslovnog sektora.

Tokom boravka u laboratoriji Panonske poslovne mreže učesnici su se upoznali sa različitim tehnološkim rješenjima i procesima koji čine osnovu savremene industrijske proizvodnje. Prikazani su im postupci razvoja prototipova, 3D modeliranja i štampe, digitalne obrade materijala, automatizovanih proizvodnih sistema i robotike. Poseban utisak ostavili su primjeri primjene naprednih softverskih alata i digitalnih platformi, koje omogućavaju brže testiranje ideja, optimizaciju proizvodnih procesa i bolje planiranje rada. Učesnici su imali priliku vidjeti kako ove tehnologije izgledaju u praksi, kakvi su radni tokovi u laboratoriji i koje kompetencije su potrebne za njihov uspješan razvoj i primjenu.

Pored tehničkog dijela, značajan dio posjete bio je posvećen razgovorima o tome kako se ovakvi modeli mogu prenijeti u lokalni kontekst. Stručnjaci Panonske poslovne mreže podijelili su svoja iskustva u radu sa školama, privrednim subjektima i institucijama koje žele unaprijediti tehničku obuku i uvoditi nove tehnologije u svoje poslovanje. Objašnjeni su modeli saradnje, načini planiranja rada u savremenim laboratorijama, te primjeri kako različiti sektori mogu zajednički raditi na razvoju kadrova i unapređenju proizvodnih procesa. Učesnici su kroz otvoren dijalog mogli porediti prikazane primjere sa uslovima u Prijedoru i razgovarati o tome šta bi se i na koji način moglo implementirati na lokalnom nivou.
Posebno je važan segment ove posjete bila razmjena iskustava koja se odnose na koncept Learning Factory — pristup koji omogućava učenicima, nastavnicima i zaposlenima u preduzećima da u savremenim laboratorijskim uslovima stiču praktična znanja koja su direktno primjenjiva u industriji. Predstavljen je način na koji se ove laboratorije planiraju, opremaju i koriste, te kako se kroz njih razvijaju novi modeli učenja zasnovani na rješavanju konkretnih tehničkih zadataka. Učesnici su imali priliku vidjeti kako ovakav pristup doprinosi razumijevanju tehnoloških procesa.Studijska posjeta je učesnicima pružila jasniji uvid u mogućnosti modernizacije tehničkog obrazovanja i podrške privredi u Prijedoru. Stečena iskustva biće važan temelj za nastavak projektnih aktivnosti, posebno u razvoju lokalnog modela zasnovanog na principima Learning Factory, planiranju jačanja školskih kapaciteta i kreiranju savremenijih oblika saradnje sa privredom. Posjeta je pokazala da postoji realan prostor za unapređenje postojećih praksi i stvaranje okruženja u kojem učenici, nastavnici i preduzeća imaju pristup znanjima i tehnologijama koje su danas standard u razvijenim industrijskim sredinama.

Ovaj put u Sombathely poslužio je kao važan korak u razumijevanju kako se tehnološki razvoj može povezati sa lokalnim potrebama i mogućnostima. Učesnici se u Prijedor vraćaju sa jasnijom slikom o tome kako se pojedina rješenja mogu primijeniti u našim školama i preduzećima, ali i sa motivacijom da se u narednom periodu zajedno radi na razvoju savremenih pristupa učenju i inovacijama. Program projekta nastavlja se aktivnostima koje će doprinijeti postepenom uvodjenju ovih praksi u lokalni obrazovni i privredni sistem, čime se otvara prostor za dugoročni napredak i modernizaciju.