Razvojna agencija grada Prijedora (PREDA) bila je domaćin sastanka projektnih partnera u okviru projekta RurALL – Izazovi depopulacije i inovativni pristupi u ruralnim područjima Dunavske regije, koji se sprovodi u okviru Interreg Dunavskog regionalnog programa Evropske unije.

Depopulacija – zajednički izazov Dunavske regije

Depopulacija ruralnih područja jedan je od najsloženijih izazova s kojim se suočava čitava Dunavska regija. Sve više mladih ljudi napušta sela u potrazi za obrazovanjem i zaposlenjem u većim gradovima ili inostranstvu. Posljedice su višestruke: prazne kuće, zapuštena imanja, smanjena privredna aktivnost i slabljenje društvenog života u selima.

Projekat RurALL upravo na ovim temeljima razvija inovativne modele za revitalizaciju ruralnih zajednica. Fokus je na mapiranju i ponovnom korištenju zapuštenih objekata, stvaranju održivih poslovnih modela za njihovu obnovu te na uključivanju građana u proces donošenja odluka. Projekat je inspirisan principima New European Bauhaus inicijative, što znači da se jednako vodi računa o održivosti, funkcionalnosti i kvalitetu života u ruralnim sredinama.

Prijedor kao mjesto razmjene znanja i ideja

Tokom dvodnevnog sastanka u Prijedoru, partneri su razmijenili iskustva i primjere dobre prakse u oblasti revitalizacije ruralnih zajednica. Poseban dio sastanka bio je posvećen analizi dosadašnjih aktivnosti na uključivanju lokalne zajednice u procese donošenja odluka. Kroz zajedničku diskusiju prepoznate su prednosti i izazovi postojećih pristupa, što će doprinijeti unapređenju budućih aktivnosti. Takođe, razgovaralo se o mogućnostima ponovne upotrebe napuštenih objekata i o modelima poslovanja koji mogu doprinijeti održivom ruralnom razvoju.

Posebna pažnja posvećena je praktičnim alatima i metodologijama koje će pomoći lokalnim zajednicama da bolje planiraju i upravljaju svojim prostorom. Među njima se ističe digitalni priručnik koji će objediniti znanja, metode i primjere dobre prakse nastale kroz projekat, te ostati dostupan i nakon njegovog završetka.

Sastanak u Prijedoru bio je prilika da se predstave i lokalni rezultati projekta, među kojima posebno proces mapiranja zapuštenih objekata na području grada. Posjeta jednom od tih lokacija – Smart Village-u Knežica – pokazala je kako se održiv razvoj može ostvariti i u manjim sredinama, kada se lokalne inicijative, inovativne tehnologije i prirodni resursi usmjere ka zajedničkoj viziji razvoja.

Tokom sastanka definisane su naredne faze implementacije projekta – od predstavljanja prijedloga ideja za nove funkcije zapuštenih objekata, preko planiranja njihove adaptacije, do razvoja održivih poslovnih modela. Poseban naglasak stavljen je na nastavak aktivnog uključivanja zajednice, jer se samo kroz saradnju građana i lokalnih institucija mogu kreirati dugoročna i funkcionalna rješenja.

 Lokalni značaj – regionalni doseg

Cjelokupni program sastanka potvrdio je značaj saradnje između lokalnih zajednica i evropskih partnera u kreiranju održivih i primjenjivih rješenja. Projekat RurALL time postaje primjer kako se kroz zajednički rad i razmjenu znanja može graditi nova perspektiva za ruralna područja Dunavske regije. 

Za Prijedor i cijelu Bosnu i Hercegovinu učešće u projektu RurALL donosi višestruke koristi:

• jačanje kapaciteta lokalnih zajednica,
• mogućnost transfera znanja i iskustava iz drugih zemalja,
• priliku da se zapušteni prostori pretvore u mjesta od vrijednosti za stanovnike.

Na ovaj način, RurALL nije samo projekat o ruralnim područjima, već inicijativa koja promoviše održiv, inkluzivan i dugoročno usmjeren razvoj zajednica širom Dunavske regije.

Prvi sastanak Savjeta za zaštitu životne sredine održan je 7. oktobra 2025. godine u prostorijama Razvojne agencije grada Prijedora „PREDA“,  

Grad Prijedor je reaktivirao svoj Savjet za zaštitu životne sredine kao savjetodavno tijelo i  lokalni forum koji povezuje predstavnike Gradske uprave, javnih preduzeća, akademske zajednice i organizacija civilnog društva. Savjet ima zadatak da podstiče razmjenu znanja i iskustava, identifikuje lokalne klimatske rizike i predlaže mjere koje doprinose zaštiti životne sredine i jačanju klimatske otpornosti.

Tokom sastanka doc. dr Dragica Arnautović Aksić, kroz praktične primjere Savjeta iz Banje Luke prikazala je izazove u funkcionisanju savjetodavnih tijela ovog tipa, ali i uspješne modele sinergije građana i institucija u donošenju odluka u svrhu zaštite životne sredine. Istaknuto je da uspjeh rada ovakvih tijela zavisi od njihove transparentnosti, podrške lokalne uprave i aktivnog učešća građana.

O temi „Prirodna rješenja za smanjenje rizika od šumskih požara u BiH“ govorio je inženjer šumarstva Miroslav Rakita, koji je istakao izazove i opasnosti koje donose klimatske promjene i ljudski faktor u očuvanju šumskih ekosistema, posebno na područjima sa rijetkim vrstama. Naglasio je značaj odgovornog upravljanja šumama i primjene prilagođenih metoda pošumljavanja kao prirodnih mehanizama zaštite od požara i klimatskih rizika. 

Održana je i interaktivna radionica tokom koje su članovi Savjeta kroz rad u grupama analizirali lokalne klimatske izazove i mogućnosti primjene prirodnih rješenja u tom kontekstu.

Rješenja zasnovana na prirodi (Nature-Based Solutions – NBS) predstavljaju pristupe koji koriste procese i potencijale prirode za rješavanje društvenih i ekoloških izazova, poput poplava, suša, erozija ili požara. Umjesto isključivo tehničkih mjera, NBS podrazumijevaju obnavljanje ekosistema, pošumljavanje, zelenu infrastrukturu i zaštitu vodenih tokova, čime se istovremeno unapređuje kvalitet životne sredine i dobrobit ljudi.Kroz inovativni pristup planiranja klimatske otpornosti, koji podrazumijeva aktivno uključivanje lokalne zajednice, projekat „Klimatska otpornost zasnovana na prirodnim rješenjima – NBS4RESILIENCE“ nastoji promijeniti način na koji gradovi razmišljaju o klimatskim izazovima – od onoga što se smatra „poželjnim“ ka onome što je „neophodno i motivišuće“ u ekološkom djelovanju .

Slične aktivnosti u okviru projekta realizovane su i u drugim partnerskim gradovima, poput Podgorice, Šibenika, Patrasa u Grčkoj i grada Potenca u Italiji, gdje su kroz svoje forume za klimatsku otpornost  (CRF) otvorili prostor za dijalog o načinima na koje zelenom infrastrukturom, urbanim ozelenjavanjem i zaštitom prirodnih resursa može da se poveća otpornost na klimatske  promjene.
Takva iskustva doprinose stvaranju regionalne mreže gradova koji zajednički razvijaju modele klimatske otpornosti, razmjenjuju znanja i testiraju inovativna rješenja zasnovana na prirodi.

Kao dio ove mreže, Savjet za zaštitu životne sredine grada Prijedora će u narednom periodu uspostaviti povezanost i saradnju sa drugim lokalnim i regionalnim inicijativama, te organizovati aktivnosti za podizanje svijesti javnosti i jačanje kapaciteta institucija u oblasti klimatske otpornosti.
Poseban fokus biće usmjeren na primjenu prirodnih rješenja za smanjenje rizika od šumskih požara, što je jedan od ključnih izazova definisanih za područje Prijedora.

Uspostavljanjem ovog savjeta, Prijedor postaje aktivan učesnik mreže gradova koji zajednički razvijaju i testiraju inovativne pristupe klimatske otpornosti, jačajući ulogu lokalnih zajednica u tranziciji ka održivom i zelenijem razvoju.

Projekat „Klimatska otpornost zasnovana na prirodnim rješenjima – NBS4RESILIENCE“ sufinansiran je sredstvima Evropske unije kroz program Interreg IPA ADRION.

U prostorijama Razvojne agencije grada Prijedora PREDA održan je dvodnevni sastanak evropskog projekta „Inovacije kao usluga“ (IaaS4DR), koji se finansira sredstvima Dunavskog regionalnog programa Evropske unije. Učesnike je na otvaranju pozdravio direktor Agencije Aleksandar Drljača, ističući da je za Prijedor važno što ovakvi projekti jačaju lokalne kapacitete i povezuju grad sa evropskom mrežom inovacija.

Prvi dan – od lokalnog konteksta do zajedničkih alata

Rad je započeo predstavljanjem ekonomskih i društvenih karakteristika Prijedora. Posebno je naglašeno da grad, iako pripada kategoriji manjih industrijskih sredina, posjeduje značajan potencijal za razvoj novih tehnologija i preduzetničkih inicijativa. U nastavku je predstavljen lokalni okvir za inovacije, kroz osvrt na politike i prakse ranijih perioda, pa sve do aktuelnog trenutka, a zatim i uloga Naučno-tehnološkog parka Republike Srpske u podsticanju saradnje između istraživanja i privrede, te mogućeg aktivnog učešća Grada Prijedor.

Prisutni su imali priliku da čuju primjere dobre prakse i lokalnih inicijativa kroz prezentacije AgriTech HUB-a, inovatora sa Univerziteta APEIRON i preduzeća Aprolitic iz Prijedora. Uslijedio je obilazak infrastrukture PREDA-e, gdje su predstavljeni coworking i inkubacioni prostori namijenjeni startapovima i malim biznisima. Nakon toga, u Gradskoj upravi održana je prezentacija o politikama podrške preduzetništvu i konkurentnosti, koje Grad razvija i prilagođava potrebama privrede.

Popodnevni dio programa bio je usmjeren na projektna pitanja – razvoju edukacijske platforme, kao digitalnog mjesta za edukaciju, razmjenu iskustava i praktičnih materijala, pokretanju tzv. IaaS4DR Akademije, koja treba da postane trajna mreža stručnjaka za inovacije i industrijsku tranziciju, te o planiranju pilot aktivnosti koje će se provoditi u različitim regijama.

Drugi dan – pilot aktivnosti i evaluacija

Drugog dana sastanak je bio u znaku praktičnog rada na pilot-projektima. Partneri su analizirali dosadašnje iskustvo, razmijenili pristupe i metode, te diskutovali o operativnim koracima koji će se preduzeti u narednom periodu. U okviru predstojećih pilot-projekata Razvojna agencija “PREDA” će raditi na razvoju kapaciteta za koncept “Industrija 4.0” i promociji “Hackathon” događaja kao načinu za popularizaciju inovacija, posebno u radu sa mladima. 

Poseban akcenat stavljen je na evaluaciju učinaka i dogovor o preporukama za nastavak projekta. 

Projekat IaaS4DR okuplja široku mrežu partnera iz jedanaest zemalja Dunavskog regiona. Vodeći partner je Tehnički univerzitet u Košicama (Slovačka), a uz PREDA-u, u konzorcijumu su i:

• Regionalni inovacioni centar Košice (Slovačka),
• Tehnološki centar Horb am Neckar (Njemačka),
• Tehnološki park Pomurje (Slovenija),
• Panon poslovna mreža (Mađarska),
• Tera Tehnopolis Osijek (Hrvatska),
• Univerzitet primijenjenih nauka Vorarlberg (Austrija),
• Regionalna razvojna agencija Karlovy Vary (Češka),
• UEFISCDI – izvršna agencija za visoko obrazovanje, istraživanje i inovacije (Rumunija),
• Regionalna razvojna agencija NE RDA Iași (Rumunija),
• CTRIA – Centralna transdanubijska regionalna inovaciona agencija (Mađarska),
• ADP-ZID Podgorica (Crna Gora),
• ICTC – Centar za inovativne kompozitne tehnologije (Ukrajina) i
• AWS – Austria Wirtschaftsservice, Beč (Austrija).

Prisutvo ovako širokog kruga partnera potvrđuje da projekat ima snažan transnacionalni karakter – znanja i iskustva iz različitih zemalja povezuju se kako bi se zajednički razvila rješenja primjenjiva u industrijskim i ruralnim regijama cijelog Dunavskog područja.

Organizacijom ovog sastanka PREDA je pokazala da Prijedor može da bude mjesto gdje se okupljaju međunarodni partneri, ali i grad koji prepoznaje važnost inovacija za lokalni razvoj.

 Za našu zajednicu koristi su višestruke:

• za preduzetnike i startapove – pristup mentorima, savjetima i novim alatima za razvoj biznisa,
• za obrazovne institucije – bolja povezanost s privredom i praktične prilike za učenike i studente,
• za mlade – mogućnost da postanu aktivni učesnici u projektima i dobiju šansu da svoje ideje pretvore u konkretna rješenja,
• za grad i regiju – veća vidljivost u evropskoj mreži saradnje, što otvara vrata novim ulaganjima i partnerstvima.

Na kraju skupa dogovoreni su naredni koraci i zaključci koji će biti osnova za dalje aktivnosti u okviru projekta IaaS4DR.

Više o projektu IaaS4DR

U vremenu kada ekološke krize postaju sve prisutnije, a pitanja održivosti sve hitnija, važno je postaviti temelj promjene tamo gdje ona ima najveći domet – među najmlađima. Kroz projekat NUDGES, implementiran od strane Razvojne agencije PREDA, 23 djece iz Prijedora uspješno su prošli kroz inovativan edukativni proces i izrasli u eko heroje grada Prijedora – predstavnike generacije koja razumije da ekološka odgovornost počinje sada, a ne jednog dana.

U središtu ovog procesa nalazi se niz pažljivo osmišljenih radionica koje su djecu vodile kroz faze razvoja svijesti, znanja i akcije – od prepoznavanja problema do preuzimanja uloge aktivnog građanina. Svaka radionica bila je više od edukacije: bila je iskustveni alat za promjenu ponašanja, zasnovan na principima “nudge pristupa” – nenametljivog, ali efikasnog usmjeravanja ka održivim navikama.

Za razliku od tradicionalnih metoda edukacije koje se oslanjaju na predavanja, pravila i zabrane, ovaj pristup djeluje tiho, ali moćno – kroz dizajn okruženja, emocije i senzornih iskustva (sluh, vid, okus, miris i dodir). On ne govori djeci šta moraju da rade, već ih podstiče da sami izaberu ispravno.

U okviru projekta NUDGES, to se moglo vidjeti već na prvoj radionici, kada su djeca gledala animirani film Wall-E – priču o planeti zatrpanoj otpadom i jednom malom robotu koji neumorno pokušava da je očisti. Umjesto da im se govori o posljedicama zagađenja, djeca su osjetila tugu zbog uništenog svijeta i sama počela postavljati pitanja: „Zašto je planeta postala takva?“ i „Šta mi možemo promijeniti?“

To je suština  nudge pristupa – umjesto naredbi, djeci se nude emocionalni, vizuelni i taktilni podsticaji koji oblikuju njihovo ponašanje na prirodan način. 

Upravo na toj prvoj radionici, organizovanoj u kinu, ambijent je pažljivo dizajniran kako bi podstakao emocionalnu vezu sa temom. Vizuelne poruke sa ekološkim savjetima bile su istaknute na kutijama za kokice, dok su stikeri sa simbolima eko heroja dodatno pojačavali doživljaj. Cilj nije bio samo informisati, već stvoriti atmosferu u kojoj djeca osjećaju da pripadaju nečemu važnom.

Još jedan važan efekat ove radionice bilo je uključenje šire zajednice – djeca su dovela svoje drugare, braću i  sestre. Više od 50 mališana prisustvovalo je projekciji i diskusiji nakon filma, što je ovu aktivnost učinilo prvim trenutkom širenja ekološke poruke izvan kruga učesnika radionica. Na tom mjestu je započelo ono što će kasnije postati zajednička nit svih aktivnosti – ideja da svaki eko heroj ima moć da inspiriše druge.

Eko mapa: Putanja malog heroja

Nakon radionice u kinu, djeca su dobila “eko mapu” – vizuelni vodič kroz avanturu koja ih čeka. Svaki segment mape predstavljao je jednu radionicu, jednu vještinu, jedan zadatak koji treba savladati kako bi postali puni članovi EKO LIGE.

Ova mapa nije bila samo simbolična – bila je motivacioni alat koji je djecu podsjećao da su dio nečeg većeg. Pratili su svoj napredak, skupljali značke i osjećali ponos što napreduju kroz svaku novu fazu. 

U kinu nisu samo gledali film – tu su djeca postala eko detektivi. Kroz priču Wall-E-ja, naučili su da je prvi korak ka promjeni – primijetiti problem. Zagađena planeta, napuštena priroda, tišina umjesto zvukova života – sve to ih je podstaklo da otvore oči i zapitaju se kako izgleda svijet u kojem niko ne mari za životnu sredinu.

Čuvari prirode – kada mašta oblikuje rješenja

Na narednoj radionici, simbolično nazvanoj „Nadži traži prijatelje“, djeca su prešla na drugu fazu eko avanture: zamišljanje rješenja. Ako detektiv traži problem, čuvar prirode traži način da ga popravi.

Ova radionica je započela sa pričom. Djeca su se upoznala sa Nadžijem, robotom-čuvarom planete. Nadži nije bio običan robot – bio je ekološki heroj, sposoban da reciklira otpad, čisti rijeke i sadi drveće, a energiju je dobijao isključivo iz obnovljivih izvora – putem solarnog panela na svojoj glavi koji gubi moć i mora da pronađe saveznike koji će mu pomoći u borbi sa njegovim neprijateljom Zagađivačem, oličenjem nebrige, otpada i uništavanja prirode.

Na osnovu kratkog dijela priče o Nadžiju i Zagađivaču, djeca su dobila zadatak da osmisle nove likove koji će pomoći Nadžiju da pobijedi Zagađivača – saveznike prirode koji se bore za čistu, zdravu i održivu sredinu. Crtajući, pripovijedajući i komentarišući, djeca su kroz ovu aktivnost oblikovala svoj lični odnos prema ekološkim izazovima, ali i prema vrijednostima koje žele da štite.

Nastalo je 24 originalna crteža, koji su kasnije pretvoreni u ilustrovanu ekološku knjigu za djecu – publikaciju koja ne samo da sadrži priču o Nadžiju, već i likove koje su osmislila djeca iz. Na taj način, ova radionica nije ostala samo iskustvo u učionici – dobila je svoj trajni oblik. Knjiga je postala snažan alat za širenje poruke: da svako dijete, bez obzira na uzrast, može biti dio promjene. Ako ne znaš odakle početi – počni tako što ćeš pomoći Nadžiju da pronađe saveznike.

Kroz ovu radionicu, djeca su imala priliku ne samo da crtaju, već i da oblikuju sopstveni pogled na svijet, prepoznaju vrijednosti koje žele da brane i osjete da imaju ulogu u zaštiti svoje budućnosti.

Reciklažni čarobnjak

Nakon crtanja, ideja i maštanja, došao je trenutak da djeca krenu u konkretnu akciju. Na radionici „Reciklažni čarobnjak“, učesnici su imali zadatak da promijene način na koji gledaju na otpad – ne kao na smeće, već kao na resurs koji se može iskoristiti i pretvoriti u nešto korisno.

Radionica je započela teorijskim dijelom, gdje su djeca kroz razgovor učila o vrstama otpada, važnosti razdvajanja, i uticaju plastike na životnu sredinu. Zatim su saznala kako se plastične boce mogu pretvoriti u filament – sirovinu za 3D štampu. Umjesto da završe na deponiji, flaše su postale osnova za stvaranje novih, korisnih predmeta.

U praktičnom dijelu radionice, djeca su učestvovala u svakom koraku procesa – od sjeckanja i pripreme plastike, do modelovanja figura u digitalnom alatu Tinkercad, a zatim i u 3D štampi gotovih oblika. Nastale su male igračke: likovi poput medvjedića, Stiča i drugih junaka. Ali te figurice nisu bile samo rezultat igre – bile su podsjetnik na mogućnost transformacije. One su kroz dodir, oblik i značenje postale opipljiv nudge – alat koji podsjeća na to da je promjena moguća i da dolazi iz lične akcije.

Ova radionica je djeci približila koncept kružne ekonomije – ideju da otpad ne mora biti kraj, već početak nečeg novog. 

Eko baštovan

Nakon što su naučili da prepoznaju problem, osmisle rješenje i otpad pretvore u vrijednost, djeca su bila spremni za završni izazov – da vlastitim rukama doprinesu obnovi prirode. Ova završna radionica bila je više od simbolične sadnje. Ona je predstavljala praktični izraz svega što su djeca prethodno naučila: da odgovornost prema planeti ne prestaje na papiru ili ekranu, već da se ogleda u stvarnim, svakodnevnim djelima. A najljepši način da to pokažu bio je – zasaditi nešto što raste.

Kroz ovu radionicu, oni nisu samo sadili biljke – oni su sadili ideje, vrijednosti i navike koje ostaju da rastu. Postavljene su tri velike baštenske gredice i dodatne kamenom uokvirene mini-gredice, gdje su djeca zasadila više od 20 različitih biljnih vrsta – od jagoda, paradajza i paprike do začinskog bilja poput mente i ruzmarina.

Pored zajedničke bašte, svako dijete je zasadilo i sopstvenu saksiju sa aromatičnim biljem, koju je ponijelo kući. Te male biljke nisu bile samo poklon – bile su lični podsjetnici, stalni nudge koji kod kuće podsjeća na naučene vrijednosti. Kada djeca zalijevaju mentu ili posmatraju kako raste ruzmarin na prozoru njihove sobe, oni svakodnevno obnavljaju vezu s prirodom i odgovornost prema životnoj sredini.

Na taj način, završna radionica je izašla izvan okvira jednog dana – postala je početak novih navika koje žive u domovima, školama i svakodnevnim razgovorima.

Posljednji izazov: Postani eko influencer

Nakon četiri uspješno savladana koraka – od eko detektiva do eko baštovana – mali heroji suočili su se sa završnim izazovom: da postanu eko influenseri.

U okviru završne kampanje pod sloganom „Ja sam čuvar planete!“, djeca su imala zadatak da snime kratke video poruke, gdje kroz vlastiti primjer i kreativnost prikazuju dobre ekološke navike.

Ovaj izazov se odvijao u stvarnom svijetu i digitalnom prostoru. Cilj nije bio samo pokazati šta znaju, već uticati na druge, inspirisati porodicu, prijatelje i sugrađane da promijene navike i prepoznaju svoju odgovornost prema planeti.

Ovi video izazovi objavljeni su na Instagram profilu @zajednozaprirodu.

Iza ovog zadatka krila se snažna poruka: Pravi heroj nije onaj koji samo sam radi dobro, već onaj koji nadahne i druge. Kroz ovu aktivnost, djeca su dobila priliku da iz uloge učenika pređu u ulogu vođa promjene.

Mali heroji – veliki pokret

Završetak programa projekta NUDGES nije kraj ove priče – to je početak jednog pokreta. Nakon što su postali eko influenseri, djeca su ispunila sve sličice na svojoj eko mapi i simbolično završila put od eko detektiva do eko heroja. Na svečanoj ceremoniji održanoj 13.09.2025. godine djeca su  dobila značke i diplome koje potvrđuju njihovu ulogu čuvara planete. 

Poseban značaj projekta leži i u tome što nije uključio samo djecu. Roditelji su imali mogućnost prisutva na radionicama i priliku da se upoznaju s metodologijom nudga, da učestvuju u aktivnostima i nastave razgovore kod kuće.  Iako su se djeca u program uključila zahvaljujući prijavama roditelja na javni poziv, danas – kao eko heroji i ambasadori održivosti – oni svoje poruke šire daleko izvan kuće. Svoje znanje, ideje i navike sada će prenositi na igralištima, u škole  koje pohađaju („Dositej Obradović“, „Branko Ćopić“, Desanka Maksimović i “Petar Kočić” – Prijedor i “Vuk Karadžić” – Omarska) – inspirišući vršnjake, nastavnike i zajednicu da učine male, ali važne korake ka očuvanju planete.…

Škole su dobile nove ambasadore ekologije, a zajednica je dobila jasnu poruku: ekološka transformacija počinje malim koracima i malim herojima.

Projekta NUDGES se realizuje u okviru Interreg Euro-MED programa Evropske unije, koji podržava inicijative za stvaranje održivih i zelenih zajednica u mediteranskoj regiji. Specifičan cilj projekta jest promovisanje prilagođavanja klimatskim promjenama i prevencije rizika od katastrofa, uzimajući u obzir pristupe zasnovane

Foto galerija

U okviru projekta „Inicijative ZA POboljšanje SocijaLno-ekonomske sItuacije žena iz ruralnih područja kroz SEt specifičnih intervencija-ZAPOSLI SE“ u Prijedoru je uspješno realizovana tromjesečna obuka za polaznice osposobljavanje za njegu starijih lica. Svečana dodijela uvjerenja o završenom osposobljavanju upriličena je 18.08.2025. u Srednjoškolskom centru Prijedor. 

Program osposobljavanja uspješno je savladalo 5 polaznica, a obuke su se odvijale u periodu od marta do jula 2025. godine i uključile su ukupno 500 časova od kojih je 200 časova praktične nastave u centru i ustanovi JU Dom za starija lica Prijedor.

Polaznice osposobljavanja su imale priliku podijeliti svoje impresije o tome šta im je navedeni program osposobljvanja značio u kontekstu budućeg zaposlenja: 

 *stekle su bogata teorijska znanja i dragocjena praktična iskustva, koja će im omogućiti stručan i empatičan pristup u njezi i brizi za starija lica, 

*polaznice su kao najkorisniji dio osposobljavanja istaknule uravnotežen spoj teorijskog znanja i praktične nastave, koji im je omogućio dublje razumijevanje i sigurniju primjenu stečenih vještina u stvarnim situacijama,

* tokom osposobljavanja polaznice su razvile veću motivaciju, samopouzdanje i jasniju profesionalnu orijentaciju, što im je dodatno osnažilo želju za radom u području njege i pružanja pomoći drugima, 

*polaznice su prepoznale nove mogućnosti za zaposlenje i volonterski angažman u području njege, što im je otvorilo dodatne puteve za profesionalni razvoj i aktivno sudjelovanje u zajednici.

Jedna od polaznica naglasila je: „Nakon završetka obuke stekla sam još veću želju i ljubav prema ovom pozivu, a program mi je pružio veliki potencijal i volju za daljim usavršavanjem i traženjem zaposlenja.“

Obuka se pokazala kao značajan korak u jačanju kapaciteta žena za ulazak na tržište rada, ali i kao doprinos poboljšanju kvaliteta usluga njege i podrške u zajednici.

Projekat “ZAPOSLI SE” dio je većeg projektne inicijative EUzaZapošljavanje koju finansira Evropska unija sa 4 miliona eura i Švedska sa 1 milion eura, a realizuje Međunarodna organizacija rada u BiH. EuzaZapošljavanje ima za cilj poboljšanje socio-ekonomske situacije i uslova života u Bosni i Hercegovini i usmjeren je na povećanje mogućnosti zapošljavanja mladih, žena iz ruralnih  područja, osoba s invaliditetom, Roma i dugoročno nezaposlenih osoba, kombinovanjem programa bespovratnih sredstava i tehničke pomoći.

U sklopu projekta “Inicijative za poboljšanje socijalno-ekonomske situacije žena iz ruralnih područja kroz set specifičnih intervencija – ZAPOSLI SE”, u Društvenom domu Koprivna dana 4.8.2025. održana je još jedna u nizu radionica posvećenih osnaživanju žena kroz razvoj tzv. mekih vještina (soft skills).

Radionici je prisustvovalo deset žena iz lokalne zajednice koje djeluju u okviru udruženja žena, a poseban fokus  je stavljen na umijeće slušanja – kao jedan od ključnih elemenata uspješne komunikacije u svakodnevnom i poslovnom životu.

Radionicu je vodila psihoterapeut Nataša Aničić, koja je kroz pristupačan i interaktivan pristup učesnicama približila važnost aktivnog slušanja. Kroz primjere iz prakse, vođene razgovore i vježbe, žene su imale priliku da prepoznaju koliko slušanje – ne samo čuti, već zaista razumjeti sagovornika – doprinosi izgradnji međusobnog povjerenja, boljeg timskog rada i rješavanju konflikata.

Učesnice su razmjenjivale iskustva, radile u parovima i učile kako prepoznati skrivene poruke u komunikaciji, ali i kako jasno izraziti vlastite potrebe i stavove, bez narušavanja odnosa s drugima.

Projekat ZAPOSLI SE dio je šire inicijative EUzaZapošljavanje, koju finansira Evropska unija sa 4 miliona eura i Švedska s dodatnih milion eura, a provodi Međunarodna organizacija rada (ILO) u BiH. Projekat ima za cilj unapređenje socio-ekonomskog položaja ranjivih kategorija stanovništva, s posebnim fokusom na žene iz ruralnih područja.

Razvojna agencija PREDA Prijedor nastavlja s organizovanjem edukacija i programa koji doprinose stvaranju novih prilika za zapošljavanje, samopouzdanje i aktivno učešće žena u zajednici.

U okviru projekta “Inicijative za poboljšanje socijalno-ekonomske situacije žena iz ruralnih područja kroz set specifičnih intervencija – ZAPOSLI SE”, u prostorijama JU Centar za socijalni rad, Prijedor održana je još jedna uspješna radionica, ovaj put posvećena razvoju tzv. mekih vještina (soft skills).

Radionicu je vodio eksterni ekspert, gđa Nataša Aničić, psihoterapeut sa bogatim iskustvom u radu s grupama. Kroz zanimljivu i dinamičnu prezentaciju pod nazivom „Ženski razgovori – kako slušati, govoriti i sarađivati“, učesnice su imale priliku da razvijaju vještine koje su ključne za uspješan poslovni i međuljudski odnos.

Meke vještine – poput efikasne komunikacije, timskog rada, sposobnosti aktivnog slušanja i izražavanja, često su jednako važne kao i tehnička znanja. U kontekstu zapošljavanja i samozapošljavanja žena iz ruralnih područja, upravo ove vještine mogu biti presudne za uspješan nastup na tržištu rada, izgradnju profesionalne mreže i postizanje samopouzdanja.Kroz niz interaktivnih igara i praktičnih primjera, učesnice su imale priliku da se suoče sa svakodnevnim izazovima poslovne komunikacije, nauče kako da jasnije izraze svoje ideje, kako da prepoznaju i odgovore na potrebe sagovornika, kao i kako da grade odnose utemeljene na međusobnom poštovanju i razumijevanju.

Razvojna agencija PREDA Prijedor nastavlja s provođenjem edukacija i programa koji doprinose jačanju kapaciteta i stvaranju novih mogućnosti za zapošljavanje i lični razvoj.

Projekat ZAPOSLI SE dio je šire inicijative EUzaZapošljavanje, koju finansira Evropska unija sa 4 miliona eura i Švedska s dodatnih milion eura, a realizuje Međunarodna organizacija rada (ILO) u BiH. Cilj inicijative je unapređenje socio-ekonomskog položaja u Bosni i Hercegovini, s posebnim fokusom na žene iz ruralnih područja, mlade, Rome, dugoročno nezaposlene i osobe s invaliditetom, kroz kombinaciju tehničke pomoći i bespovratnih sredstava.

U  okviru projekta “Inicijative ZA POboljšanje SocijaLno-ekonomske sItuacije žena iz ruralnih područja kroz SEt specifičnih intervencija-ZAPOSLI SE“ uspješno su završene aktivnosti osposobljavanja za zanimanje njegovatelj koje se organizovalo u Srednjoškolskom centru Prijedor i Domu za starija lica Prijedor. 

U okviru oba programa osposobljavanja za zanimanje njegovatelj , 5 polaznica je uspješno savladalo teorijsku i praktičnu obuku po javno-priznatom programu Zavoda za obrazovanja odraslih Republike Srpske i položilo završni ispit. Obuke su se odvijale u periodu od marta do jula 2025. godine i uključile se ukupno 500 časova od kojih je 200 časova uključilo izvođenje prakse u centru i ustanovi. 

Ova obuka je korisnicima, nezaposlenim ženama iz ruralnog područja, omogućila da steknu potrebna  znanje i veštine, ali i da se zaposle u humanom i važnom pozivu  kao što je briga o drugima. Aktivnost osposobljavanja za zanimanje njegovatelj starijih i nemoćnih lica,  nije samo prilika za zaposlenje, već i za novi početak.

Projekat “ZAPOSLI SE” dio je većeg projektne inicijative EUzaZapošljavanje koju finansira Evropska unija sa 4 miliona eura i Švedska sa 1 milion eura, a realizuje Međunarodna organizacija rada u BiH. EuzaZapošljavanje ima za cilj poboljšanje socio-ekonomske situacije i uslova života u Bosni i Hercegovini i usmjeren je na povećanje mogućnosti zapošljavanja mladih, žena iz ruralnih  područja, osoba s invaliditetom, Roma i dugoročno nezaposlenih osoba, kombinovanjem programa bespovratnih sredstava i tehničke pomoći.

Predstavnici Razvojne agencije PREDA iz Prijedora održali su radni sastanak sa predstavnicima Digitalnog Inovacionog Huba ONEX iz Banjaluke, s ciljem razmjene iskustava u implementaciji EU INTERREG projekata u oblasti cirkularne ekonomije i inovacija.

Tokom sastanka, predstavljeni su projekti FULAR (“Shaping new paths towards FUrniture circularity”) i RISE (“Regional Innovation Support Ecosystems”).

Razvojna agencija PREDA realizuje projekat FULAR u okviru IPA ADRION programa. Projekat FULAR ima ima za cilj unapređenje cirkularne ekonomije i implementaciju novih rješenja u sektoru namještaja. Transnacionalni pristup omogućiće saradnju različitih aktera i mreža, razvijajući zajednička rješenja relevantna za cijelo programsko područje sa mogućnosti prenosa i van regije projekta. Aktivnosti Projekta uključuju istraživanje percepcije malih i srednjih preduzeća i potrošača o cirkularnoj ekonomiji, analizu najboljih praksi i identifikaciju najinovativnijih i najisplativijih tehnologija. Takođe, projekat će istražiti najbolje materijale za održivu proizvodnju namještaja, koristeći lokalno drvo, sekundarne sirovine iz postprodukcije i materijale iz otpada potrošača. Kako bi podstakao razvoj inovacija, FULAR će organizovati takmičenje u cirkularnom dizajnu i međunarodne radionice o inženjerstvu materijala. Pobjednički projekti biće prototipirani i testirani, demonstrirajući primjenu inovativnih cirkularnih rješenja. Poseban fokus biće stavljen na kapitalizaciju rezultata kroz plan diseminacije i prenosivosti.

DIH ONEX realizuje projekat RISE u okviru Interreg Dunavskog programa. Projekat je usmjeren na jačanje inovacionih ekosistema i promociju održivog razvoja, posebno u manje razvijenim regijama dunavskog regiona, sa fokusom na prehrambeni sektor.

Glavni cilj RISE projekta je unapređenje saradnje između privatnog sektora, akademske zajednice i javnih institucija, kako bi se zajednički odgovaralo na izazove tranzicije prema zelenoj i digitalnoj ekonomiji. Strateški partner DIH ONEX u ovom projektu je Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske.

Na sastanku sa DIH ONEX-om razmatrane su mogućnosti zajedničkog djelovanja u budućim pozivima i projektima koji se odnose na cirkularnu ekonomiju, inovacije i podršku malim i srednjim preduzećima. Poseban akcenat stavljen je na potrebu za razvojem tehničkih i poslovnih vještina i znanja kod proizvođača u prehrambenom i drvoprerađivačkom sektoru, kao i na sprječavanje odljeva talenata kroz stvaranje kvalitetnih lokalnih prilika.

S obzirom na slične razvojne ciljeve i orijentaciju ka primjeni inovacija u praksi, obje strane izrazile su spremnost da intenziviraju saradnju i iskoriste sinergiju postojećih znanja i resursa u narednim inicijativama.

Implementacija FULAR i RISE projekata i buduća saradnja sa agencijom DIH ONEX-om predstavljaju korake ka jačanju konkurentnosti domaće ekonomije, kreiranju održivih radnih mjesta i dubljoj regionalnoj povezanosti u dunavskom i IPA ADRION području.